Odjel za geografiju

O ODJELU

ODJEL ZA GEOGRAFIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU

 

Cilj Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru je razvijati znanstvenu, nastavnu i stručnu aktivnost u geografiji i geografiji srodnim znanstvenim disciplinama. Poseban naglasak daje se na rad sa studentima kojima se omogućuje kvalitetan i temeljit pristup izučavanju geografije kao znanosti, primjenjive u različitim sferama društvenoga i gospodarskog života pri čemu su prostorni procesi i odnosi od prvorazredne važnosti, ali i geografije kao nastavnog predmeta u školama i u visokom obrazovanju. Studenti prilikom studija, putem predavanja, seminarskih radova i vježbi te terenskih nastava, imaju prilike izučiti brojne poddiscipline geografije i pritom se formirati u osobe koje su u cijelosti osposobljene za rad u nekoj od ustanova, institucija ili tvrtki koje u svojem djelovanju imaju potrebu za razumijevanjem geografskih obilježja i procesa te prostorne organizacije, omogućuju donošenje odluka zasnovanih na prostornim analizama te sudjeluju u planiranju ili operacionalizaciji različitih društvenih i gospodarskih aktivnosti u prostoru.

Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru utemeljen je 1994.  g. kao Odsjek za geografiju/zemljopis Filozofskog fakulteta u Zadru pri Sveučilištu u Splitu. Tada je bio koncipiran kao Dvopredmetni dodiplomski sveučilišni studij, a od 2000. godine na Odsjeku je osnovan i Poslijediplomski doktorski studij  Geografske osnove litoralizacije Hrvatske. Od 2003. godine, osnivanjem Sveučilišta u Zadru, Odsjek za geografiju prerasta u Odjel za geografiju, kao jedna od znanstveno-nastavnih sastavnica Sveučilišta. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske 2005. godine uvodi Bolonjski proces u visoko školstvo na razini čitave države, a sukladno s time Odjel za geografiju počinje izvoditi dva studijska programa; sveučilišni jednopredmetni znanstveni studij (kasnije nazvan sveučilišni jednopredmetni studij primijenjene geografije) i sveučilišni dvopredmetni nastavnički studij, oba kao preddiplomski studij u trajanju od 6 semestara i diplomski studij u trajanju od 4 semestra. Također, 2010. godine pokrenut je poslijediplomski doktorski studij Jadran – poveznica među kontinentima, koji su zajednički ustrojili Odjel za geografiju i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru. Od akad. god. 2016./2017. počinje provedba novih studijskih programa, prilagođenih najnovijim znanstvenim spoznajama i potrebama tržišta rada. Na dosadašnjem sveučilišnom diplomskom jednopredmetnom studiju organizirana su dva modula: Geografsko modeliranje prostora i Geografski aspekti upravljanja obalnim područjima

Oba studija pri Odjelu, u ukupnom trajanju od 10 semestara (6 semestara preddiplomskog i 4 semestra diplomskog studija) koncipirana su na način da sadržavaju temeljne i izborne kolegije (predmete), pri čemu su studenti slobodni birati i pojedine kolegije s drugih odjela Sveučilišta prema vlastitim željama i aspiracijama. Studij primijenjene geografije i studij geografije nastavničkog smjera na samom početku imaju velik broj dodirnih točaka, naročito vezanih uz temeljne kolegije, gdje su temeljito pokrivene sve znanstvene poddiscipline geografije, od onih koje su dio fizičke geografije (npr. hidrogeografija, klimatologija, geomorfologija), preko društvene geografije (npr. demogeografija, kulturalna, prometna ili ekonomska geografija) do poddisciplina geografije koje ih objedinjuju, poput kartografije, regionalne geografije (Hrvatske, pojedinih kontinentalnih cjelina) ili raznih poddisciplina vezanih uz  geografski informacijski sustav (GIS). Daljnjim tijekom studiranja, razlike između ta dva studija sve su veće. Naime, svrha nastavničkog smjera je, kako mu i samo ime govori, osposobljavanje polaznika (studenata) za rad u odgojno-obrazovnim institucijama, prvenstveno u osnovnim i srednjim školama, dok studij primijenjene geografije za cilj ima osposobljavanje za znanstvena istraživanja i stručne zadaće iz različitih geografskih subdiciplina, posebno uz primjenu GIS-a i drugih informatičkih tehnologija, odnosno prikupljanja podataka iz prostora i njihove kasnije računalne obrade i analize te odgovarajuće interpretacije dobivenih rezultata, koji se mogu koristiti unutar brojnih segmenata društva i gospodarstva.

Sveučilišni dvopredmetni nastavnički studij, koji studenti upisuju paralelno uz neki drugi dvopredmetni studij na Sveučilištu, koncipiran je na način da studenta obrazuje u kompetentnog nastavnika geografije. Studenti pritom, tijekom preddiplomskog i diplomskog studija, slušaju i polažu kolegije koji su, osim onih koji pokrivaju mnoge poddiscipline geografije kao znanosti, prvenstveno usmjereni na izučavanje regionalne geografije i metodike nastave geografije, ali i metodike nastave općenito, budući da na diplomskoj razini sadržava pedagoški modul za stjecanje nastavničkih kompetencija, a koji je nužan preduvjet za polaganje državnog stručnog ispita. Regionalna geografija koja se pritom obrađuje podijeljena je na regionalnu geografiju Hrvatske i regionalnu geografiju pojedinih kontinenata kao izdvojene kolegije, pri čemu se odvojeno obrađuju Europa, Angloamerika, Latinska Amerika, Afrika, Azija i Australija, s Rusijom kao izdvojenim kolegijem. Diplomski dvopredmetni studij težište daje na pedagoške kompetencije nastavnika preko odgovarajućih kolegija koji sadržavaju i hospitaciju, odnosno praksu u osnovnim i srednjim školama kao nastavnik zemljopisa. Također, studentima dvopredmetnog studija, omogućen je putem izbornih kolegija upis predmeta koji su namijenjeni prvenstveno studentima jednopredmetnog studija, ali i predmeta s drugih odjela na Sveučilištu u svrhu dodatnog upotpunjavanja znanja.

Sveučilišni jednopredmetni studij primijenjene geografije, sastavljen od preddiplomskog i diplomskog studija, temelji se na znanstvenom pristupu izučavanja svih sastavnica prostora, kako prirodnih tako i društvenih, i njihovim međuodnosima i utjecaju na krajolik. Jednopredmetni studij primijenjene geografije na  preddiplomskoj razini dijeli velik broj  obveznih kolegija vezanih uz znanstvene poddiscipline geografije s dvopredmetnim studijem, no postupno, tijekom semestara, ovaj se studij sve više temelji na temama vezanima uz informatizaciju geografije, odnosno GIS tehnologijama i metodama prikupljanja i računalne obrade prostornih podataka, te temama vezanima uz upravljanje prostorom u skladu s geografskim načelima. Studenti kroz predavanja, seminare, vježbe, grupne projekte i terensku nastavu imaju priliku uvidjeti koje su mogućnosti korištenja prethodno stečenih znanja u praksi, ili kao dio geoinformacijskog sustava ili unutar struka vezanih uz upravljanje prostorom, odnosno obalom.

Diplomski modul Geografski aspekti upravljanja obalnim područjima temelji se na izučavanju prirodnih i društvenih aspekata prostora (kao što su npr. lokalne specifičnosti reljefa, kulturna baština, prometna infrastruktura, ekološko vrednovanje prostora i sl.) u svrhu pronalaženja modela upravljanja obalnim prostorom koji su u skladu s očuvanjem prostornog identiteta i raznolikosti, tj. održivim, pametnim i uključivim razvojem prostora koristeći pritom geografski pristup. Ta znanja mogu biti primjenjiva u različitim granama gospodarstva, npr. u turizmu, prostornom planiranju, planiranju regionalnog razvitka, upravljanju zaštićenim područjima te u tijelima državne, regionalne i lokalne (samo)uprave.

Osnova diplomskog modula Geografsko modeliranje prostora je geoinformacijski sustav (GIS), odnosno njegova primjena u proučavanju prostora  i izradi odgovarajućih modela prostornih podataka. Studenti pritom stječu kompetencije kako prepoznati, klasificirati i vrednovati različite objekte, pojave i procese u prostoru, uz pomoć kojih tehnologija i kojim metodama (izravnim i daljinskim) prikupiti potrebne podatke, kako ih računalno obraditi i dovesti u vezu kako bi se utvrdili njihovi međusobni utjecaji. Ono što je iznimna prednost ovog modula, tj. GIS-a je što se putem dobivenih računalnih modela prostornih podataka, i odgovarajućih kartografskih i 3D prikaza proizašlih iz njih, mogu predvidjeti buduća stanja u prostoru te kroz egzaktan kvantitativan pristup razmotriti velik broj različitih mogućih scenarija djelovanja i odabrati one optimalne, neovisno o kojoj se znanosti ili struci pritom radi. Naime, tim putem moguće je provoditi analize podataka i modele stanja bilo kojih prostornih parametara, od npr. detaljnog uvida u izgled i obilježja reljefa, preko prostorne distribucije staništa određenih biljnih ili životinjskih zajednica do gustoće cestovnog prometa ili analize određenog tržišta nekretnina, čime studenti stječu gotovo neograničene mogućnosti primjene svojih znanja na djelovanje u prostoru.

U sklopu studija geografije jedan dio obavezne nastave odvija se na terenu čime studenti stječu praktična znanja i iskustva u prikupljanju prostornih podataka koristeći znanstvenoistraživačke metode. Na terenu se prema potrebi koriste najnovijom opremom potrebnom za prostorne analize, primjerice bespilotnim letjelicama i tablet prijenosnim računalima koji im omogućuju unos prostornih podataka u digitalnom obliku izravno na terenu, a potom se podaci dodatno obrađuju u informatičkoj učionici na suvremenim računalima opremljenim svim potrebnim softverima za prostorne analize.

U ostvarenju studijskih programa sudjeluju znanstvenici koji u nastavi na svim razinama visokog obrazovanja primjenjuju rezultate svojih znanstvenih istraživanja kao i najnovije spoznaje i metode hrvatske i svjetske geografije. Svoj znanstveni rad ostvaruju putem istraživanja na međunarodnim i nacionalnim znanstvenim projektima, sudjeluju u različitim programima suradnje s društvenom i gospodarskom zajednicom, a rezultate istraživanja objavljuju u različitim publikacijama pri čemu se Sveučilište u Zadru etabliralo kao istaknuta geografska jezgra.